U Istri krenulo suzbijanje invazivnih stranih vrsta. U fokusu su plavi rak, nutrija i alohtone kornjače

Invazivne strane vrste se smatraju jednom od najvećih prijetnji za bioraznolikost na globalnoj razini, odmah nakon nestanka staništa. One destabiliziraju ekosustave u kojima se pojave jer u njima nemaju prirodnih neprijatelja, natječu se za prostor i hranu s autohtonim vrstama, mijenjaju uvjete na staništu te prenose bolesti na autohtone vrste.

S ciljem ublažavanja tih posljedica, Javna ustanova Natura Histrica pokrenula je Projekt suzbijanja invazivnih stranih vrsta na području Istraske županije.

Projekt je financiran s oko 88.000 eura iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i trajat će do 2028. godine.

U Istarskoj županiji među najistaknutijima u životinjskom svijetu su tri invazivne strane vrste:

• Plavi rak/Callinectes sapidus
• Barska nutrija/Myocastor coypus
• Žutouha i crvenouha kornjača/Trachemys scripta

Kada mali kućni ljubimac naraste

Crvenouhe i žutouhe kornjače su dvije podvrste sjevernoameričke slatkovodne kornjače koje su u Hrvatskoj i cijeloj Europi proglašene opasnim invazivnim stranim vrstama. U prirodu su dospjele ljudskom nepažnjom i neznanjem. Ljudi su ih nekada kupovali kao kućne ljubimce, male od svega par centimetara, a onda ih neodgovorno puštali u obližnje lokve, jezera, rijeke, pa čak i gradske fontane.

One predstavljaju opasnost za našu autohtonu - Barsku kornjaču (Emys orbicularis), ali i druge vrste koje žive u lokvama.

Prema posljednjim podacima s kojima raspolaže Natura Histrica, zabilježene si na desetak lokaliteta diljem Istre, na različitim staništima, od lokvi i kanala pa do riječnih tokova. "U ovom trenutku dva lokaliteta su zabrinjavajuća, lokva kraj Rovinja i svima poznata Medulinska lokva. Ove dvije lokacije su zabrinjavajuće jer je brojnost stranih vrsta kornjača jako velika, a i dalje se razmnožavaju", kazao je Sandro Dujmović, ravnatelj JU Natura Histrica.

Diljem Istre, pa tako i na medulinskoj lokvi, krenulo je hvatanje kornjača.

Tijekom ranih proljetnih mjeseci postavljena su sunčališta, a kasnije sklopive vrše, kojima je za cilj uhvatiti žive kornjače. Autohtone vrste se vraćaju u lokvu, a strane uklanjaju iz staništa. Na opremi su postavljene informativne oznake, a uz lokvu i ploče o aktivnosti koje provodi JU Natura Histrica.

Na Medulinskoj lokvi se aktivnosti provode uz suradnju i pomoć Općine Medulin i JU Kamenjak.

"Osim što je uklanjanje invazivnih stranih vrsta obveza koju propisuje EU, to je i nužnost ukoliko želimo zadržati bioraznolikost i izvornost, autentičnost naših vlažnih staništa. Zato smo i krenuli, u dogovoru s nadležnim ministarstvom u ovaj projekat. Nažalost, mnogi ne razumju koliko je važno ukloniti "uljeza" iz sustava pa nam oštećuju, razbijaju i kradu opremu. Više puta se dogodilo da su nam sunčališta izvađena iz lokvi. Pojedinci koji opstruiraju provedbu projekta i dostizanje ciljeva nisu svjesni koju štetu rade samom ekosustavu", poručuju iz JU Natura Histrica.

U Medulinskoj lokvi je zabilježen jako velik broj alohtonih (stranih) kornjača.

Agresivnije vrste od autohtonih

Iako se još uvijek bilježi i naša barska kornjača, iz Nature Histrice se boje da ćemo dugoročno izgubiti "bitku" i ona nestati iz Medulinske lokve. Takvi su scenariji već viđeni na mnogim lokalitetima diljem Europe.

Crvenouhe i žutouhe kornjače su vještiji lovci, agresivnije su pa biraju bolja mjesta za sunčanje, veće su te imaju veći reproduktivniji potencijal. Sve to daje im prednost nad barskom kornjačom i na kraju domaća vrsta nestane iz ekosustava. Zato je - ističu, jako važno da strane vrste mičemo iz prirode i omogućimo opstanak našim autohtonim (domaćim) vrstama, kako kornjačama, tako i drugima.

Nažalost, ljudi donose razne vrste i naseljavaju ih bez dozvola, kontrole i znanja. Jedni to rade da bi kasnije mogli pecati, drugi da se riješe kućnih ljubimaca, treći jer misle da time rade nešto dobro za bioraznolikost ili "ljepotu" lokve. Problemi s unosom su mnogostruki - kažu. Najveći su što strane vrste, a strana vrsta ne mora biti samo neka egzotična, može biti i neka koja prirodno obitava u drugim dijelovima Hrvatske, ali ne u istarskim lokvama - često štete bioraznolikosti, zagađuju i nepovratno mijenjaju ekosustav i autentičnost naših lokvi.

Zato apeliraju svima da ne ispuštaju u prirodu kućne ljubimce, a naročito ne strane vrste. Također da ne donose kornjače, ribe, rakove, alge, biljke i ostale biljne i životinjske vrste u lokve (ali i druga staništa), makar ako su ih i uzeli na nekoj drugoj lokvi u Istri ili Hrvatskoj. Ukoliko bude potrebna repopulacija vrsta, to će učiniti stručnjaci. Također, poručuju da se životinje u lokvama ne hrane, jer bacajući kruh ili bilo koju drugu hranu, narušavamo prirodnu ravnotežu i možemo učiniti više štete nego koristi.

Kako prepoznati invazivne kornjače

Glavno obilježje crvenouhe kornjače/Trachemys scripta elegans je široka crvena ili narančasta pruga iz oka a donji oklop je žute boje, prekriven s puno velikih, tamnih mrlja. Žutouha kornjača/Trachemys scripta scripta ima debelu žutu mrlju iza oka, često u obliku slova "s", dok je donji oklop uglavnom žute boje s vrlo malo crnih mrlja.

U Hrvatskoj su uvoz, prodaja i držanje ovih kornjača strogo zabranjeni zakonom EU i RH.

Aktivnosti Projekta se šire i na druga područja u Istri što se tiče uklanjanja plavog raka i mutrija. Ovo su vrste skroz drugačje prirode i ponašanja, u odnosu na kornjače. Dok kornjače uglavnom šire ljudi, nutrije i rakovi vrlo uspješno migriraju i šire se sami, iako je za njihovu introdukciju u naš okoliš isto kriv čovjek.

Kako se riješiti invazivnog plavog raka? Najbolje je - pojesti ga

Plavog raka nećemo vjerojatno nikada uklonitii iz sustava, ali promjenom vlastitih navika možemo smanjiti njegovu brojnost i utjecaj na zavičajne vrste. Dujmović kaže kako nam tu trebaju pomoći ribari u izlovu i ljudi u konzumaciji. Jednostavno plavog raka trebamo početi svrstavati u jelovnike, konzumirati. U suprotnom, sasvim sigurno će se još dodatno povećati pritisak na autohtone, domaće vrste, te dodatno smanjivati prisutnost dagnji, kamenica, rakova (grancipovera, granceule) i ostalih koje rado konzumiramo.

Podsjetio je, kako su zbog najezde plavog raka mnoga uzgajališta školjkaša u Italiji zatvorena. "A mi ne želimo takav scenarij u Istri", zaključuje Sandro Dujmović iz JU natura Histrica.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}